O koordinaciji očiju

By Leo Angart

Kod normalnog vida, oči konvergiraju ka predmetu koji gledate. Oči se blago iskreću ka unutrašnjoj strani tako da se slika nalazi u centru mrežnjače i pada na centralnu jamu (foveu) na mrežnjači. Ugao zavisi od udaljenosti posmatranog predmeta. Na primer, sada gledate ovu stranicu, pa će vam oči konvergirati ka ovoj stranici i biće blago iskrenute ka unutrašnjoj strani. Kad gledate kroz prozor, ili u nešto na suprotnom kraju prostorije, ugao očiju će se podešavati tako da konvergiraju ka predmetu u koji gledate.


Zbog konvergencije imate dubinsku percepciju i doživljavate svet u 3 dimenzije. Mozak automatski spaja slike poslate sa vašeg levog i desnog oka u jedinstvenu trodimenzionalnu sliku.


Nedostatak konvergencije ili stereo vid obično ne utiče na čitanje ali može da smeta kod igara sa loptom i drugih sportova gde je procena udaljenosti važna. Ljudi sa mono vidom koji koriste samo jedno oko obično razviju alternativne načine za procenu udaljenosti......
Smatra se da se stereoskopski vid razvija do četvrtog meseca, a u potpunosti formira oko osme godine života. Generalno se pretpostavlja da je vizuelni sistem u potpunosti razvijen oko osme godine života.


Do teških problema sa konvergencijom dolazi kad se jedno oko iskreće ka unutrašnjoj strani, kao kod ezotropije, a drugo ka spoljašnjoj, kao kod egzotropije. Ovo oboljenje je poznato kao strabizam. Kad slika poslata sa jednog oka pređe središnju liniju mrežnjače, mozak suspenduje sliku sa tog oka da bi izbegao dvostruki vid. Možda nećete toga biti ni svesni pre testiranja.


Male greške u konvergenciji su često prisutne kod problema sa vidom. Zamućenost možda nije izazvana kratkovidošću nego činjenicom da oči zapravo konvergiraju malo ispred predmeta u koji gledate, čime se slika blago zamućuje. Ako oči konvergiraju ispred gledanog predmeta, primetićete blago udvostručen vid. Isto će se dogoditi ako vam oči konvergiraju malo iza predmeta koji gledate.

Radi ilustracije ove pojave, uradite sledeći eksperiment. Držite olovku ili prst ispred sebe. Kad gledate u olovku/prst, pozadina će biti zamućena i udvostručena. Kad gledate u nešto u daljini, videćete zamućenu sliku dva prsta u prednjem planu. Kad gledate u blizak predmet, vaše oči konvergiraju ka olovci/prstu a pozadina ostaje iza tačke konvergencije pa izgleda udvostručeno. Normalno, naša pažnja je usmerena na predmet koji nas zanima a pozadinu jedva da i primećujemo.

 

Koliko je delotvoran trening vida?

By Leo Angart


Trening vida veoma efikasno koriguje probleme sa koordinacijom. Vežbe zadaju mozgu cilj kom treba da teži. Um automatski vrši podešavanja.

11-godišnji dečak na jednom od mojih časova Čarobnih očiju u Hong Kongu je rekao da je bio loš košarkaš jer nije mogao da ubaci loptu u koš. Na testu koordinacije očiju, otkrio je zašto. Koordinacija njegovih očiju je bila u haosu.

Zamolio sam ga da uz tatinu pomoć iseče pet komada kanapa od po metar dužine. Rekao sam mu da zaveže čvorove na svakih deset santimetara i da ih obeleži jarkim bojama, da bi se lako uočavali. Zatim sam mu rekao da uz tatinu pomoć zakači po jedan kanap u svaki od dva gornja ugla prostorije, i po jedan kanap u svaki od dva donja ugla prostorije (gledajući ispred sebe dok sedi na krevetu). Poslednji kanap je trebalo da zavežu na kvaku na vratima.

Rekao sam detetu da sedne na krevet kad sve bude spremno, i da prikuplja slobodne krajeve pet kanapa na svoj nos. Poslednji zadatak je bio da stavlja znak “X” na sve čvorove u prostoriji.
Sledeći put kad sam ga video bio je ozaren jer je postigao 3 koša na utakmici. Sada su njegove oči znale gde se nalazi koš.
Dakle, lako je znati kako se ubacuje lopta u obruč.

 

Drugi primer se odnosi na to kako koordinacija očiju može da utiče na čitanje. Larsov otac je rekao da on nije voleo da čita, više je voleo sport. Kad je rešio problem sa koordinacijom očiju, Lars je odjednom poželeo da pročita sestrinu knjigu o Hariju Poteru. Zato što je sada mogao da čita sa uživanjem i bez naprezanja. Ovo je bilo toliko jednostavno da je Larsu za svega sat vremena bilo dobro.


Važno je proveriti i sposobnost brzog prebacivanja fokusa sa knjige na školsku tablu i obratno. U učionici se postavljaju zahtevi koji podrazumevaju veliki raspon fokusnih daljina (to se zove “amplituda akomodacije”) sa knjige na školsku tablu i nazad. Oba oka moraju da imaju moć fokusiranja, kao i brzog i preciznog konvergiranja i na blizinu i na daljinu.


Neka deca teško prepisuju sa školske table u svesku jer ne znaju gde su stala. Svaki put kad podignu pogled moraju da čitaju od početka. Normalno je da možete da čitate do pola strane, podignete pogled i odgovorite na pitanje, i da vam se oči automatski vraćaju na onu reč u redu do koje ste stigli. Za to je potrebna normalna funkcija akomodativne vergencije.


Šta ljudi kažu …

  • O-ho-ho……………. Sedim ovde i pišem ove redove potpuno bez naočara…, osećam da mi treba energija, pa radim vežbu…., i nastavljam da radim na svom napretku…!
    Toliko sam ushićen, samo želim još jednom da izrazim svoju zahvalnost Leu  
     F A N T A S T I Č N O
    Veliko hvala
     Srdačan pozdrav,

    Piter Štebner
  • Zdravo, Monika,
    Hteo bih nešto da ti ispričam. Jutros sam izašao da kupim novine i, kad sam ih već kupio, shvatio sam da sam ostavio naočare kod kuće! Opa - pogledao sam šta piše u novinama, i zamisli molim te, mogao sam da pročitam! Popio sam kafu i pročitao novine bez naočara!
    Vid mi nije savršen, ali kako je bilo - napredak je ogroman.
    Pozdrav i hvala

     Dr Frank Džokel
  • Stvarno sjajna radionica! Za svakoga ko želi bolji ili najbolji vid! Već vidim rezultate i jedva čekam da ih bude još. Ne mogu da dočekam da podelim to sa drugima. Fantastično!

    Lezli Vonder.

PODELITE OVU STRANICU!